Smetnje u hipertenzije, NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Uglavnom se hipertenzija razvija postupno tijekom više godina i najčešće ne uzrokuje nikakve probleme, no znatno uvećava rizik nastanka srčano-žilnih bolesti, kao što su moždani udar, srčani udar, zatajenje srca, otkazivanje bubrega i oštećenje žila po cijelom tijelu.

Hipertenziju dijelimo na primarnu ili sekundarnu. Najčešće se kod pacijenata sa šećernom bolešću, kod pacijenata sa smetnjama vida ili smetnjama u radu bubrega, pacijenata s urođenim srčanim manama i nekim vrstama tumora razvije i hipertenzija.

Nasljedna predispozicija, dob i spol čimbenici su rizika visokog krvnog tlaka, na koje mi ne možemo utjecati. Unos soli u naše tijelo, psihosocijalni stres, povećana tjelesna težina, pušenje i alkohol ostali su čimbenici zbog kojih se može razviti hipertenzija.

Posljednje možemo smanjiti zdravim načinom života. Dokazano je da ljudi u obalnim gradovima, koji unose velike količine soli, ne razvijaju svi hipertenziju.

Ovdje primjećujemo začaran krug — u pozadini je opet naša nasljedna predispozicija. A što je uopće krvni tlak?

To je sila kojom krv pritišće na jedinicu površine stijenke žile smetnje u hipertenzije je neophodno potreban za rad krvotoka. Arterijski krvni tlak nije postojan, no mijenja se između dviju vrijednosti: sistolički  ili gornji tlak viša vrijednost — tlak izmjeren tijekom grčenja srca dijastolički ili donji tlak niža vrijednost — tlak izmjeren između dvaju pulsova, kada se srce puni krvlju.

Povišen krvni tlak ili arterijska hipertenzija uvriježeno se smatra bolešću odraslih, s učestalošću od 25 do 40 posto među odraslim stanovništvom.

Krvni tlak mjerimo mjeračima krvnog tlaka, koji nam mjere već navedeni sistolički i dijastolički tlak, prikazan u jedinici mmHg. U tablici su prikazane kategorije krvnog tlaka, na čijoj se osnovi odlučuje o liječenju.

Sistolički krvni tlak.